3 minute čitanja
Dok se suočavamo s ekološkim krizama i shvaćamo da postoji hitna potreba za promjenom, koncept održivosti postao je simbol bolje budućnosti i opstanka našeg planeta. Međutim, zbog složenosti i težine ekoloških problema, postavljaju se pitanja: Jesmo li doista spremni uhvatiti se u koštac s izazovima održivosti? Jesmo li spremni preispitati svoje obrasce potrošnje, redefinirati ekonomske paradigme i prihvatiti inovacije raširenih ruku? I što je najvažnije, što možemo učiniti za održivu budućnost?
Kako bismo odgovorili na ta pitanja, okupili smo sve informacije i trendove s Future Tense 2023 poslovne konferencije i sastavili smjernice za prijelaz iz trenutne paradigme uništenja u paradigmu stvaranja održive budućnosti.
1. Promjena društvenog i ekonomskog sustava
Uz sve brži tehnološki napredak te ekonomske i političke ambicije, ključno je da se na trenutak zaustavimo i razmislimo o posljedicama naših djela. Gerd Leonhard, futurolog i govornik s poslovne konferencije Future Tense 2023, sažeo je težinu situacije izjavom: “Ako je svrha društva da zaradimo što više novca bez obzira na posljedice, suočit ćemo se s krajem čovječanstva, otprilike do 2050. godine.”
Kako bismo izbjegli taj scenarij moramo zajednički, na globalnoj razini promijeniti način na koji razmišljamo, poslujemo i živimo. Leonhard je istaknuo da „koliko god je situacija s klimom loša, imamo znanost, tehnologiju i novac da riješimo taj problem. Trošimo 6,8 bilijuna dolara godišnje na potpore za fosilna goriva. Kompanije ostvaruju 2,5 milijarde dolara dobiti na dan – znači da novca ima dovoljno, samo se troši u pogrešnome smjeru. Trebamo ga preusmjeriti i otvoriti nove fondove za financiranje alternativne energije. Nedostaju samo političke odluke da se to napravi jer klima zapravo više nije znanstveni problem; znanstvena su rješenja na stolu“.
2. Zamjena fosilnih goriva obnovljivim izvorima energije
Globalna potražnja za energijom i dalje raste, što zahtijeva stalno usvajanje mjera koje ublažavaju ekološki utjecaj iskorištavanja energije, istovremeno osiguravajući održive obrasce potrošnje i proizvodnje. Kao tvrtka čije se aktivnosti vrte oko energije i okoliša, HEP prepoznaje ključnu ulogu tih aspekata. Budući da su obnovljivi izvori energije ključ za zelenu, sigurnu i pristupačnu energiju, HEP je razvio strategiju povećanja udjela obnovljivih izvora energije u portfelju za 50 posto od 2018. do 2030. godine. Kako bi ostvario taj cilj ulaže u niz tehnologija za obnovljive izvore energije poput postrojenja za proizvodnju energije iz šumske biomase, solarnih elektrana, vjetroelektrana i izgradnje visokoefikasnih kogeneracijskih postrojenja. HEP je samo jedna od tvrtki koje su prihvatile val održivog poslovanja i obnovljivih izvora energije, prepoznajući da ovaj put predstavlja budućnost.
3. Tehnologija je rješenje klimatskih problema
Tehnologija je prožela svaki aspekt naših života, postajući neizostavan dio naše svakodnevne rutine. Međutim, unatoč svojoj sveprisutnosti, još uvijek nismo u potpunosti iskoristili tehnologiju za suočavanje s hitnim izazovima klimatskih promjena. Leonhard smatra da je tehnologija “ključ za rješavanje većine naših praktičnih problema. Praktični znanstveni problemi poput klime, energije, vode i hrane mogu se riješiti tehnologijom. Međutim, naš najveći problem je što stvaramo tehnologiju kako bismo riješili sve probleme, dok s druge strane nismo dovoljno mudri da je ispravno koristimo.”
4. Umjesto smanjivanja, potrebna je politika odvajanja gospodarskog rasta od utjecaja na okoliš
Znanstvenici nas već godinama upozoravaju na sve brži rast broja stanovnika koji sa sobom povlači brojna pitanja opstanka našeg planeta. Neke od posljedica ljudskog djelovanja su velike količine otpada, uništavanje staništa i nestašica vitalnih resursa. Kao rezultat toga, pojam smanjivanja (degrowth) pojavio se kao rješenje tih problema.
Međutim, Leonhard nudi alternativnu perspektivu sugerirajući da politika smanjivanja možda nije u potpunosti realna. Umjesto toga, on predlaže da kao društvo možemo postići održivi rast koristeći tehnologiju kako bismo smanjili krivulju emisije CO2. U osnovi, ključ leži u odvajanju (decouple) gospodarskog rasta od emisije ugljikovog dioksida putem upotrebe tehnologije i provedbe politika koje podržavaju koncept održivosti. Ovaj pristup omogućuje nam da nastavimo napredovati kao globalna zajednica dok istovremeno aktivno smanjujemo svoj utjecaj na okoliš. Također, naglašava ideju da politike održivosti moraju pratiti razvoj tehnologije kako bismo uveli značajne promjene i otvorili put prema održivoj budućnosti.
