4 minute čitanja
Najveća promjena u obrazovnom sustavu svodi se na način razmišljanja
Izvršna potpredsjednica i glavna operativna direktorica tvrtke The Future Hunters, Erica Orange, svakodnevno se bavi procjenjivanjem nadolazećih društvenih, tehnoloških, ekonomskih, političkih, demografskih i ekoloških trendova za najutjecajnije kompanije s liste Fortune 500 i klijente iz javnog sektora.
Erica Orange na konferenciji Future Tense 2023 govorila je o budućnosti obrazovanja i njegovu utjecaju na tržište rada. Najveći izazov i ujedno najveća promjena s kojom se susreće obrazovni sustav leži u načinu razmišljanja. Naši su školski sustavi još uvijek prilagođeni generacijama naših djedova i baka umjesto da izgrađuju, stvaraju i njeguju umove sutrašnjice. Trebali bi pratiti trendove izmjena generacija u skladu s ubrzanim tempom promjena koji stvara osjećaj da vrijeme prolazi brže („templozija“).
Generacija Z
Do izmjena generacija više ne dolazi svakih 10-15 godina, sada se to događa već svake dvije do tri godine godine. Kako o novoj generaciji koja se tek nazire, alfa generaciji, znamo jako malo, usmjeravamo se na generaciju Z ili, kako ih Erica naziva, Cybrids (cyber hybrids). Predstavnici te generacije stvarno prakticiraju ono što propovijedaju, što znači da iskreno cijene inkluzivnost i suradnju. Za ovu su generaciju poruke o održivosti doista vrlo važne, oni stvarno žele kupovati i raditi za tvrtku ili brend kojem vjeruju. Ovo je također generacija koja je vrlo poduzetna, ali kada uđu u tvrtku, žele što prije priliku za neovisnost.
Da bi obrazovanje zaista premostilo te prepreke, a ne samo nastavilo lijepiti flastere, mora uzeti u obzir činjenicu da je generacija Z prva generacija ikad koja je rođena u simbiotičkom odnosu s tehnologijom, što god mi mislili o tome. Nesposobnost obrazovnog sustava da prati te važne promjene već sad utječe na budućnost rada.
Budućnost ljudi uz umjetnu inteligenciju
Kako sve verzije budućnosti neminovno uključuju kolaboraciju nas ljudi i pametnih sistema koji niču posvuda oko nas (nadograđena, tzv. augmented inteligencija), vještina kritičkog razmišljanja dobit će posebno na važnosti. Ona podrazumijeva sposobnost funkcioniranja kako u fizičkom, tako i u digitalnom okruženju.
Sustav obrazovanja mora sve ovo uzeti u obzir dok pritom nanovo promišlja tko, što, kako i gdje uči, kako bi omogućio stvaranje umova otpornih na buduće stresove. To je naročito važno uzimajući u obzir da 42% pripadnika generacije Z ima dijagnosticiran neki mentalni poremećaj tj. da je tijekom 2022. godine čak 90% njih reklo da osjeća posljedice stresa. Erica rješenje vidi u traženju ravnoteže između tehnologije i odlazaka u prirodu, na prirodni reset koji je potreban svima, a naročito pripadnicima generacije Z.
Puno je izazova pred obrazovnim sustavom i tržištem rada u budućnosti. Kako bi odgoj i obrazovanje djece današnjice vodio ka produktivnoj radnoj snazi budućnosti, Erica ga je usporedila s procesom obrnute transformacije dijamanta. „A diamond is merely a lump of coal that did well under pressure.“ aludirajući na to kako, iako nam se nekad čini da taj komad ugljena ništa ne radi, on s vremenom i u adekvatnim uvjetima pod stresom postaje otporni i vrijedni dijamant.
